Početnica programiranja

Autor: prof. dr. sc. Marina Čičin Šain

Kada početi programirati?

Osobno sam počela programirati nakon studija teoretske matematike na PMF-u kao programer pripravnik u Ini prije 45 godina. U ono vrijeme bila je sreća da sam i onda počela, jer u to vrijeme se ljudi nisu time zamarali. Ipak, svjesna sam da je bolje početi ranije. Pitanje je koliko ranije? Odgovor je čim ranije, onda kada se i druge stvari uče, primjerice računati, čitati, raspoznavati boje, pisati, strani jezici i slično. Djeca koja su kao malena naučila strani jezik, igrati tenis ili skijati bolje to rade od svojih vršnjaka kada narastu. Sa programiranjem je ista stvar, samo način na koji djeca uče mora biti prilagođen uzrastu djece. Zato za sasvim malu djecu ni jedan postojeći programski jezik nije dosta dobar. Za sasvim malu djecu oni su svi preteški. Djeca mogu učiti koristiti računalo, ali ne i programirati na nekom od postojećih jezika, čak ni ako se radi o Logu ili Basicu.

Pa ipak, učiti programirati može se učiti tako prirodno kako se pomoću slikovnica može učiti čitati, pomoću Čovječe ne ljuti se brojati ili pomoću dječjih stihova Engleski. Autorica ovih redaka je prije više od trideset godina razvila metodu pomoću koje su djeca mogla napisati program, provjeriti kako program radi, naučiti koliko je važan redoslijed naredbi, kako se ponašaju varijable u memoriji računala, a sve su to radila pomoću igre i igračke koju su sami izrađivali. Igračku smo nazvali “Mema”.


lukamema.jpg

Slika 1. Djeca sama izrađuju igračku “Memu” - dva primjera: pretinci su obojani drugom bojom odnosno imenovani različim imenima

Nastavu o toj tematici mogla im je držati njihova učiteljica koja o računalima nije morala znati ništa ili skoro ništa. Roditelje takva nastava nije koštala ni Kune, odnosno u ono vrijeme dinara. Djeca su naučila mnogo toga o programiranju. Tako su naučili da postoji program, da je on sastavljen od naredbi, da je redoslijed naredbi važan, da neke naredbe učitavaju brojeve u memoriju, da neke druge računaju sa varijablama ili brojevima (konstantama), da broj može biti tako velik, da ne stane u varijablu (overflow) da novi sadržaj varijable zamjenjuje stari…

Slika 2. Djeca pomoću igrače “Meme” bez računala uče programirati.

Spontano su nadograđivali znanje kako se u neke varijable kumuliraju vrijednosti, da dva računala mogu biti nekompatibilna….

Ako sam vas makar malo zaintrigirala to je odlično. Možda ću obrisati prašinu sa starih papira i igračaka i možda ću za vas ponovo oživiti priču koja me je i prije toliko godina fascinirala. Ako nisam pokušati ću sa još nečim.

Metodu koju spominjem pokušala sam oživiti u jednoj riječkoj školi prije više od trideset godina.

Slika 3. Učenici s učiteljicom Majom Mulac (1980. godine).

Učiteljica je bila oduševljena djeca također, iskustva sam opisala u par stručnih i znanstvenih radova i osim toga nije se dogodilo skoro ništa. Ali ipak, nakon 6-7 godina nazvao me je nastavnik koji je u spomenutoj školi držao tehnički odgoj i u sklopu toga programiranje u Basicu za osme razrede. On mi je rekao da učenici iz jednog od četiri osma razreda puno lakše savladavaju Basic, nego ostala tri. U dogovoru s tim nastavnikom provela sam istraživanje u sva četiri razreda. Rezultat je bio fantastičan! Znanje programiranja u razredu koji je po prije spomenutoj metodi radio nekoliko sati u prvom razredu bilo je statistički značajno bolje od preostala tri razreda!. Što bi tek bilo da su nastavili sa radom kontinuirano!

Opet je taj rezultat bio objavljen u obliku znanstvenog rada i, pogađate, iza toga ništa. A mislim da bi iza toga moglo biti svašta i to puno toga lijepoga i dobroga. Možda sam radi toga pokušala još jednom, ovim stranicama. Na to me motivirala suradnja sa profesoricom Snježanom Babić, mojom bivšom studenticom i činjenica da se i na razini Europe javila inicijativa koja u mojem srcu nekad plamti, a nekad tinja već više od trideset godina.

Marina Čičin-Šain

Opis metode

Na sljedećoj stranici možete pročitati: OPIS METODE.

start.txt · Zadnja izmjena: 2016/02/04 14:26 od administrator
Na vrh
CC Attribution-Share Alike 4.0 International
Driven by DokuWiki Recent changes RSS feed Valid CSS Valid XHTML 1.0